Prepoznavanje lica na osnovu Facebook profila

SVIMA NAMA SU DOBRO POZNATI PROBLEMI koje Facebook ima sa privatnošću korisnika na internetu.

Od sada, taj problem više nije ograničen na virtuelni svet: ogromna baza fotografija iz Facebook profila može se iskoristiti za identifikaciju korisnika dok, recimo, šetaju ulicom.

Jedan od istraživača sa univerziteta Karnegi Melon (Carnegie Mellon University) objasnio je da je uspeo da sačini bazu sa oko 25.000 fotografija iz Facebook profila studenata. Potom je postavio sto u jednoj od prostorija univerzitetskog naselja i zamolio dobrovoljce da pogledaju u veb kameru.

Rezultat je sledeći: softver za prepoznavanje lica identifikovao je 31% studenata, nakon upoređivanja koje je trajalo 3 sekunde po osobi.

Kroz nekoliko godina „vizuelno pretraživanje može postati učestalo kao današnje pretraživanje teksta", kaže Alesandro Akviziti, koji je o svom istraživanju govorio na konferenciji Black Hat posvećenoj računarskoj bezbednosti. Akviziti je svoje istraživanje sproveo u saradnji sa Ralfom Grosom i Fredom Stucnmanom, takođe istraživačima sa Karnegi Melona.

Kao dokaz koncepta, istraživači su razvili aplikaciju za iPhone koja može fotografisati nečije lice i identifikovati tu osobu uz pomoć softvera za prepoznavanje lica, navodeći ime i osnovne informacije te osobe.

Ovo donosi „ogromne rizike po privatnost", rekao je Akviziti, vanredni profesor informacionih tehnologija i javne politike na koledžu Hajnc (Heinz College) u sklopu univerziteta Karnegi Melon. Široko rasprostranjena tehnologija za raspoznavanje lica povezana s bazom podataka koja sadrži imena i lične informacije može izbrisati osećaj anonimnosti na koji se oslanjamo kada smo na javnom mestu, smatra Akviziti.

U sklopu drugog testa, upoređeno je 277.978 Facebook profila (softver je prepoznao lica u 40% slučajeva) sa blizu 6.000 profila sa drugih neimenovanih veb lokacija koje služe za upoznavanje. Identifikovan je približno jedan od deset članova veb lokacija za upoznavanje – od kojih su skoro svi koristili pseudonime.

Naravno, Facebook nije jedini izvor podataka sa profila – i društvene mreže LinkedIn i Google+ mogu da posluže u te svrhe – ali zbog svoje ogromne baze i lako dostupnih slika profila, Facebook je bio očigledan izbor. (U pravilima o privatnosti lokacije Facebook se navodi: „Opcija za podešavanje privatnosti vašeg imena i slike profila ne postoji.")

Tehnologija za prepoznavanje lica, koja se u laboratorijama razvija decenijama, konačno pronalazi svoj put ka tržištu. Lokacija Face.com prošle godine je otvorila svoja vrata programerima; tehnologija je ugrađena u Appleov program Aperture, a koristi je i lokacija Flickr. Google je tehnologiju za prepoznavanje lica kupio pre nekoliko nedelja, a sećamo se da je automatsko označavanjee lica na fotografijama na Facebooku podiglo veliku prašinu u javnosti oko pitanja privatnosti.

Međutim, u rukama pripadnika zakona, tehnologija za prepoznavanje lica može potegnuti nova pitanja oko građanske slobode. Ako istraživači sa univerziteta mogu sačiniti toliko veliku bazu samo uz pomoć Facebooka, policijske službe ili njihovi saradnici mogu mnogo toga više uz pomoć fotografija za pasoše i lične karte – što je zapravo nešto na čemu FBI radi godinama. Uzgred, vojska SAD je finansirala određeni deo istraživanja na Karnegi Melonu.

Akviziti je prvi priznao da tehnologija nije savršena. Najbolje rezultate postiže sa anfas fotografijama lica, a ne sa onima koje su slikane pod uglom u odnosu na lice. Što je baza fotografija veća, to upoređivanje duže traje i može doći do većeg broja grešaka u detekciji.

S druge strane, tehnologija prepoznavanja lica napreduje velikom brzinom, posebno kada se radi o fotografijama na kojima se ne nalazi lice slikano spreda. „Ono što smo mi uradili na ulici sa mobilnim uređajima danas, sutra će moći da se postigne na manje vidljive načine", rekao je on. „Vama nepoznata osoba bi mogla da sazna šta ste poslednje postavili na Twitteru samo ako vas pogleda."

Preuzeto sa: Mikro vesti